top of page
Search

Ɓakdi ɓaleeri (matière noire)

  • Writer: diahammadi
    diahammadi
  • Nov 28, 2019
  • 3 min read

Ɗum jeya ko e geɗe jiytaaɗe ɓurɗe teskeede hannde, tuugnaade e ganndal hiisawal e ɓalliwal ɓaartingal e ngeɗon pamaron, ɓakdi ndi jiydaani e ndi ngoowɗen ndi ngannduɗen ndi ina foti woodde, ndiin ɓakdi ina jogi batte mawɗe e nder weeyo, nde wonno ndi anndanaaka ɗuum waɗi ndi wiyeede ɓakdi ɓaleeri. Ɓakdi ɓaleeri walla ɓakdi niɓɓiɗndi, joopii ko ɓakdi ndi feeñirtaa bempeƴƴe kuɓ-pooɗal no ɓakdi ngoowaandi ndi ni, alaa ndi tiniraa e ndi woodi tan ko batte mayri e fooɗngo Ɓakdi ɓaleeri walla ɓakdi ŋakkundi fuɗɗi haaleede ko e ɗemngal ganndo Siwisnaajo biyeteeɗo Jwiki hitaande 1930, nde o wiɗtatno dille lilluɗe koode jonɗe jeyaaɗe e ɗatal Tolli (constellation de la chevelure de Bérénice), o teski won'de njaaweeki majje ina ɓurtiri ɓeto makko no feewi. Coow ɓakdi ɓaleeri ɓuri doolnude ko e duuɓi capanɗe seeɗa battindiiɗe ɗe, waɗi noon geɗe tate ina teskaa ko ɗeen ɓulnii ngoon miijo, ngoodni ɓakdi ɓaleeri. 1- Lilluɗe kooñolle e jirlagol majje 2- Njaaweendi lilluɗe e ooñagol fooɗngo e nder ɗaccere lilluɗe koode 3- Fuɗɗoode lilluɗe e baylagol ciiri majje. Njaaweeki jirlagol lilluɗe ɓetirtee ko e batte Doppler Jirlagol lilluɗe koode e koye majje anndirtee ko e batte Doppler, so oɗon teskitii, so on cooyniima werlaa nawoowo ɓe cellaani (ambulance) ina ara, piipaali werlaa o njaawat, so o yawtii ɗi leelta no lefol rajo ƴakkangol ni, hay mbo yiyaani werlaa o so baylagol dille ɗe tan anndat o yawti, ko baylagol piipaali ɗi woni batte Doppler e nder hito (sawtu). Lilluɗe koode kitataa (cawtintaa) kono eɗe nelda bempeƴƴe kuɓ-pooɗal, ɗeen bempeƴƴe ndaɗaani batte Doppler, ko lewndu majje wiɗtetee ngam ɓetde njaaweeki jirlagol majje e koye majje. Mahngo lillungal kooñollowal ɗeɓata waade kono seto naange mahorii ni, waɗi ko faandu hakkunde e daso-daso catiiɗo faandu ndu no mbeɗu ni, tawde ko noon sifori, Kepler e ganndal makko ngal o heɓiri Newton, ɗamininoo ko, kala ko ɓuri woɗɗude wuddu Lillungal ɓurata leelde ko yirlatoo, ko ɗuum kam teska e Yuɓɓo Naange. Kono jirlagol jiyetengol e Lilluɗe he ina luutondiri e ngol yuɓɓo naange no feewi, sabu njaaweendi jirlagol koode ɓadiiɗe wuddu ɗe e goɗɗuɗe ɗe fo ko gootum, ɗuum noon ɓe pelliti won'de won ko Lilluɗe ɗe coomi walla ndasori ko teddi ko ɓe kori yiyde, ɓe mbiy ɗum ɓakdi ɓaleeri. Jooni kay mbela Lilluɗe ɗe mahiraa ko ɓakdi ɓaleeri ? Ɗuum ko jaakre mawnde wonan'de annduɓe weeyo, kono e ɓe kawri e miijo won'de ko yiyoto e lilluɗe ko ko seeɗa, ko heddi ko wirni ko, ko paalal ɓakdi ɓaleeri, ɓakdi ɓaleeri ndi anndanaaka hay huunde, ko ɓuri haawnaade ko paalal ngal ina sowoo laabi 5 haa 10 e ko yiyete ko. Feere woɗnde riiwtoore goodal ɓakdi ɓaleeri ina joga, ndeen feere woni wiyde eɗen majji sirlu dille lilluɗe beɗiije, walla no paamirɗen mbaadi jirlagol majje ni feewaani, kono ɗuum suwa taw yaltinde en e jaakre he. Njaaweeki jirlagol lilluɗe koode cariiɗe e weeyo fawi ko e mooɓre majje, mooɓre heen lillungal fo anndirte ko mooɓe koode ngonɗe e maggal, yanti heen mooɓre duule gaasuuji jawsuɗi gonɗi hakkunde majje. Ɗeen mooɓe pawondirɗe fo e heewde e mawnude so waɗdaama e ko njaaweendi ndi ŋakkira e ɓakdi ko, ala e sago mooɓre woɗnde ɓurnde moolaneede yanta heen, ko ndeen woni ɓakdi ɓaleeri walla ŋakkundi. Ɓiɓɓe fooɗngo kolliri goodal ɓakdi ɓaleeri Kitaale 1980 won ko teska e weeyo he ko anndanooka, ɗuum ari semmbinde goodal ɓakdi ɓaleeri e nder weeyo ngo, ɗuum ko woni ? Ɓe teskiima won'de e ɓe cooynoo won e kuule weeyo, huunde wootere no ɗiɗe ni, ɗuum firti ko, eɓe cooyno lillungal gootal no ɗiɗe ni, waɗi noon ko e nder yolnde hakkunde men e ngaal lillungal jiyrangal noon won ko woni heen e mooɓre ɓakdi ko fotata naɗɗiɗin'de weeyo ngo, kala ko rewi heen selat mooɓre nde ɓenna, to Jowondiral kuuɓtidinngal (relativité générale), ngool celol alaa ko daɗata ngol e ngeɗon weeyo hay pooyton (photons). Ɗuum noon eɗen cooynoo pooye Lilluɗe goɗɗuɗe e nder weeyo tawa ɗe keedaani ɗo cooyniɗen pooye majje ɗo, no ɓiɓɓe naange ni, ɗeɓata waade kono daarorɗe ngoni e weeyo ngo ni, won huutortooɓe ɗum ngam yuurnaade kuule goɗɗuɗe e nder weeyo. Wadde ɗum holliri won'de won ko woni e weeeyo ngo ko nisi haa ngo naɗɗiɗi, tawde anndaaka wiya ɓakdi ɓaleeri. En mbaawtaa faamde iwdi Lilluɗe koode ɗo ɓakdi ɓaleeri tawaaka, kadi so wonaano kayri ɗiirtagol weeyo ɓurat ɗo yaawde. Ɓakdi ɓaleeri e kaawisaaji mum ɗi ngasata.


 
 
 

Recent Posts

See All
Ɗate

PULAAR ………… ........................ FRANÇAIS Boolumbal ………. ..................... Aigle Jaɓɓal ………...........................… Andromède...

 
 
 

Comments


©2019 by Pullo Hannde. Proudly created with Wix.com

bottom of page